"Ovo je knjiga koju bismo trebali imati na polici i vraćati joj se", istaknula je prevoditeljica Anda Bukvić Pažin. Skice iz svakodnevice, kako ih naziva, upoznat će te s najvažnijom autoricom dvadesetog stoljeća.
Posljednji zapis u svoj dnevnik bilježi četiri dana prije svoje smrti ostavljajući 26 svezaka svojih misli. Zapisi su odraz njezina kolebanja, razmišljanjima o pisanju, stavova. U ovome obliku Dnevnik spisateljice prvotno je objavljen 1953., a na hrvatskom ga napokon možemo čitati zahvaljujući sjajnom prijevodu Ande Bukvić Pažin. Izbor zapisa načinio je njezin suprug Leonard Woolf.
Prevoditeljica u razgovoru ističe dnevnike kao fantastičnu formu za čitatelje zbog njihove fragmentarnosti i epizodnosti koje omogućuju da čitanjem kreiramo skice iz njihova života. Upravo to sugerira i podnaslov knjige – Djelići bivanja iz dnevnika Virginije Woolf.
Književnica Ivana Bodrožić uspoređuje pisanje Virginije Woolf i objavljivanje na društvenim mrežama, odnosno današnje površno shvaćanje pisanja i nestrpljivost teksta. Mogu li statusi na Facebooku biti književnost? Tko danas, poput Virginije, važe svaki zarez i svaku riječ? Virginia je bila profesionalna književnica, esejistica i književna kritičarka. "Danas puno autora piše kritike, ali nemaju kritičarski alat", istaknula je Ivana, dodajući da za pisanje kritike nije dovoljno biti pisac. Izvrsnu tribinu koju je moderirala književna kritičarka i urednica Marija Ott Franolić poslušajte na Frakturinu YouTube-kanalu -https://www.youtube.com/watch?v=_jmO6CR9D0o&t=2268s
