Dana 2. 5. 2022. u 20 sati održat će se promocija knjige Zajednička čitaonica koju su uredili Vladimir Arsenijević i Igor Štiks.
Govore Vladimir Arsenijević i Igor Štiks; tekstove čitaju glumci Ozren Grabarić i Frano Mašković, a moderira urednik Seid Serdarević.
Tribina će se održati u Knjižari Fraktura uz provođenje i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera.
U ponedjeljak 2. 5. u 20 sati razgovaramo, čitamo i glumimo na četiri jezika – prijevod vam neće biti potreban. Povod je knjiga Zajednička čitaonica, projekt i zbornik koji je okupio osamnaest autora najrazličitijih generacija koji pišu na ravnopravnim varijantama zajedničkog jezika, bilo da su ga nazivali ili ga nazivaju bosanskim, crnogorskim, hrvatskim ili srpskim.
Iz uredničkog kuta Vladimira Arsenijevića, posvećenog zagovornika kulture i književnosti kao točke susreta i polazišta za bolju budućnost država regije, i Igora Štiksa, koji isto to svjedoči svojim stvaralaštvom i znanstvenim radom, zajedno iščitavamo tekstove klasika, suvremenih klasika te mladih autorica i autora čija djela čine zajedničku nam kulturnu riznicu. Misaono je to i umjetnički moćna i aktualna proza, ono najvrednije što su nam ostavili i što nam ostavljaju najbolji među nama kako bismo bolje razumjeli sebe i svijet u kojem živimo, stradavamo i koji gradimo za buduće generacije. Razgovor moderira Seid Serdarević, a zahvaljujući maestralnima Ozrenu Grabariću i Frani Maškoviću čut ćemo glasove dvojice autora – Miroslava Krleže i Bogdana Bogdanovića – ulomke iz dramskog teksta Urotnici Vladimira Arsenijevića i Igora Štiksa inspiriranog Zajedničkom čitaonicom.
Nemojte propustiti vrhunski umjetnički i intelektualni užitak, jezičnu i kreativnu polifoniju glasova koji nam pokazuju da jedni drugima nismo stranci. Književna sila na europskom jugu živi i dalje – unatoč i kontra!
Iz Uvoda knjige:
Zajedničku čitaonicu utoliko nikako ne bi trebalo razumjeti kao nostalgičarsko i naknadno konstruirano svjedočanstvo o nekakvoj boljoj prošlosti, još jedan od mnogobrojnih proizvoda retroaktivne utopije, već, naprotiv, kao zalog za jednu bolju, otvoreniju, pravedniju, miroljubiviju, a već samim tim i daleko svjetliju regionalnu budućnost. Duboko smo uvjereni – a vjerujemo da ćete nakon čitanje ove zajedničke knjige i vi biti – da književnost u toj uroti o drugačijoj budućnosti ima ključno mjesto. Na avanturu, ili možda bolje pustolovinu čitanja, otkrivanja, spoznavanja i mišljenja pozivamo čitateljice i čitatelje koji govore, koriste, stvaraju i žive zajednički jezik i kojima on jedino i pripada, ma gdje bili.