Iza nas su gotovo pune dvije godine prepune izazova, godine tijekom kojih smo se uvjerili da smo prilagodljivi, da nam znanost može u kratkom roku dati odgovore i rješenja, no jednako tako da je i kod dobrog dijela građana svijeta poljuljana vjera u znanost, ali još više u politiku. Ovo vrijeme u kojem živimo pokazalo nam je više od bilo čega drugoga da nam je sloboda važna i da ne želimo da bude ograničena, no, s druge strane, vidjeli smo da je ponekad moramo, za opće dobro, suspregnuti. Ipak, unatoč zatvaranjima, tehnologija nam je omogućila da budemo svugdje i da u svoje domove dovedemo najbolje ljude iz cijeloga svijeta, da radimo iz svojih kuhinja, blagovaonica... Bez obzira na to svi smo itekako željni živoga kontakta, razgovora, druženja, siti smo "socijalne distance", jer prije svega smo društvena bića. Uza sve tehnološke naprave, napredak, pokazuje se da je kultura – čitanje, glazba, filmovi, kazalište... naša duboka potreba bez koje život nije potpun i ispunjen.
Sretni smo što ćemo u Zagrebu na više od trideset književnih događanja, dvjema kazališnim predstavama i izložbi hrvatskih likovnih umjetnika koji svoja djela stvaraju inspirirani romanima, knjigama priča ili pjesničkim zbirkama gostiju Festivala ugostiti više od pedeset svjetskih i domaćih književnih zvijezda iz čak šesnaest zemlja s tri kontinenta.
Ove nam je godine u središtu interesa slovenska književnost, a Slovenija će biti i zemlja gost najvećega svjetskog Sajma knjiga u Frankfurtu 2023. U fokusu će također biti obilježavanje stote obljetnice djelovanja Francuskog instituta u Zagrebu. Tijekom Festivala posebno ćemo predstaviti bjelorusku književnost i njezine autore, od kojih su mnogi disidenti režima Aleksandra Lukašenka.
Bez ikakve sumnje, najveća zvijezda ovogodišnjeg Festivala bjeloruska je dobitnica Nobelove nagrade za književnost Svetlana Aleksijevič, no uz nju u Zagreb nam dolaze i Javier Cercas, Manuel Vilas, Svetislav Basara, Michael Martens, Karl-Markus Gauß, Dror Mišani, Philippe Claudel i mnogi drugi.
Festival otvaramo u suradnji s HRT-om u emisiji Sunčana strana Prisavlja 5. rujna u 20 sati. Gosti svečanog otvaranja bit će Zoran Predin, Manuel Vilas i Dragan Velikić, a emisiju će voditi Karolina Lisak Vidović.
Tribina Razotkrivanje i ove će godine ugostiti važne i zanimljive autore. Sa Zoranom Predinom o njegovim Mongolskim pjegama razgovarat će Boris Dežulović, a s Manuelom Vilasom, jednim od najzanimljivijih suvremenih španjolskih autora, o njegovu romanu Ordesa Roman Simić. S Draganom Velikićem u dijalog će se upustiti Vlaho Bogišić, dok će s Helenom Janeczek, dobitnicom najvažnije talijanske književne nagrade Strega, o njezinu romanu o fotografkinji Gerdi Taro razgovarati ponajbolja prevoditeljica s talijanskog Ana Badurina. Razgovor s nobelovkom Svetlanom Aleksijevič vodit će Miljenko Jergović, a na toj će tribini istaknuta češka jazz-pjevačica Vesna Vaško odsvirati nekoliko svojih fantastičnih pjesama. Sa Slobodanom Šnajderom o svjetskom uspjehu njegova romana Doba mjedi i skorom novom izdanju razgovor će voditi Seid Serdarević, a s Drorom Mišanijem, najboljim izraelskim autorom psiholoških trilera, prevedenih na više od trideset jezika, Iva Karabaić. O tome kako je Dubravko Ivaniš odlučio napisati svojevrsnu autobiografiju 45 s isto toliko pitanja, saznat ćemo u razgovoru tog rokera i pisca s Andrijom Škarom. Sa Svetislavom Basarom, koji je vječni enfant terrible srpske književnosti, o njegovu pisanju i svakodnevnim kolumnama razgovarat će Boris Rašeta, a Festival ćemo zatvoriti gostovanjem omiljenog španjolskog autora Javiera Cercasa, od kojeg će Tomislav Brlek, između ostaloga, pokušati doznati zašto je odlučio napisati krimić.
Okrugle stolove ove godine posvećujemo iznimno aktualnim temama. O bjeloruskoj književnosti i stanju u toj državi razgovarat će bjeloruski pisci u egzilu Julia Cimafijeva i Alhierd Bacharevič, a razgovor će moderirati prevoditelj hrvatske književnosti na bjeloruski Siarhej Šupa. O vezama ili prekinutim vezama između književnosti i demokracije, posebno u doba nakon pandemije, diskutirat će Svetlana Aleksijevič, Slavenka Drakulić i Karl-Markus Gauß, a diskusiju će moderirati Hrvoje Klasić. O fenomenu krša i zaštiti prirode u vremenu klimatskih promjena nešto više čut ćemo od Jana Volkera Röhnerta, Ive Lučića i Judith Schalansky, s kojima će razgovarati Anne-Kathrin Godec. Suočavanje s prošlošću kroz književnost, i to u nevjerojatnom sudaru velike povijesti i svakodnevnoga života, bit će tema okruglog stola na kojem će se Dario Špelić, voditelj najvažnije emisije o povijesti na Hrvatskom radiju, upustiti u dijalog s Draganom Velikićem, Borisom Rašetom i Goranom Gavranovićem.
Kada je riječ o pandemiji, na Festivalu ćemo predstaviti i 2020. dnevnik, jedinstveni projekt koji je nastao spontano prije negoli je itko mogao i naslutiti što će prošla godina donijeti svijetu – šestero pisaca, Lana Bastašić, Luiza Bouharaoua, Rumena Bužarovska, Danilo Lučić, Dijana Matković i Nikola Nikolić, prvi put ponovno će se vidjeti upravo u Zagrebu na predstavljanju svojega zajedničkoga dnevnika.
Dvostruki portret kao i uvijek spaja hrvatske i inozemne pisce u zanimljiv i plodonosan dijalog, pa će tako publika moći čuti autore ponekad iznimno različite u načinu i pristupu, ali uvijek posvećene svom djelu i temama koje ih spajaju. S dvjema najvažnijim makedonskim spisateljicama i kratkopričašicama Lidijom Dimovskom i Rumenom Bužarovskom razgovarat će Korana Serdarević. Susret Danila Lučića i Jasmina B. Freliha moderirat će Jagna Pogačnik. Moći ćemo čuti i Bronju Žakelj i Mašu Kolanović, čiji su romani o odrastanju nesumnjivo bili hitovi u svojim zemljama, a s njima će razgovor voditi Marija Ott Franolić. O tome što je "Nature Writing", prirodno pisanje, saznat ćemo od Judith Schalansky i Ivana Lovrenovića, a sve će moderirati možda ponajbolja poznavateljica ovoga žanra Anne-Kathrin Godec. Romane Ivane Bodrožić i Philippea Claudela približit će nam u razgovoru s njima Luka Ostojić, a s dvjema spisateljicama koje su svojim romanima o snažnim ženskim likovima i obiteljskim sagama osvojile čitatelje, Veronikom Simoniti i Norom Verde, razgovor će voditi Marija Ott Franolić.
Često je piscu teško reći tko mu je najvažniji čitatelj. Je li to urednik, prevoditelj, kritičar, ili pak nepoznati čitatelj, bez kojega i nema književnosti? U programu Pisac i njegov čitatelj ugostit ćemo Borisa A. Novaka, čovjeka koji je u današnje vrijeme napisao veličanstven ep, i njegova prevoditelja Božidara Brezinščaka Bagolu, koji je više tisuća njegovih stihova prepjevao na hrvatski. Sa slavnim australskim piscem Gregoryjem Davidom Robertsom na Zoomu će se susresti kritičarka Ilina Cenov, dok će Michael Martens i Miljenko Jergović razgovarati o Ivi Andriću, a Sinan Gudžević provest će nas kroz svijet veličanstvenoga putopisca i ljubitelja knjiga Karl-Markusa Gaußa.
Ovogodišnje Književne matineje moderiraju učenici XII., V. i X. zagrebačke gimnazije. U izravnom prijenosu na Hrvatskoj televiziji susrest će se s Markom Gregurom, Zoranom Ferićem i Evelinom Rudan. O budućnosti Europe pisalo je 28 spisateljica, znanstvenica i novinarki u knjizi Europa 28 – Žene o budućnosti Europe te su učenici pet hrvatskih srednjih škola oblikovali svoju viziju te teme temeljenu na pročitanim esejima nakon što su na radionicama raspravljali o njima. Pobjednički video nastao je na osnovi teksta belgijske spisateljice Annelies Beck, a s njom i Dinom Pešutom o ulozi mladog intelektualca/intelektualke u budućnosti Europe razgovarat će Srđan Sandić, dok će posebni gosti biti učenici koji su sudjelovali u ovom projektu koji je potaknuo EUNIC.
Ove godine trideset peta je godišnjica smrti Simone de Beauvoir i stota godišnjica djelovanja Francuskog instituta u Zagrebu. Monodramu temeljenu na njezinim autobiografskim tekstovima Simone, fragmenti režirala je Snježana Banović, dok slavnu feministkinju utjelovljuje Alma Prica, s kojom će u scenskom dijalogu nastupiti i jazz-pijanist Matija Dedić. Još jednu predstavu, U Kabinetu čud(ovišt)a, inspiriranu možda najvažnijom suvremenom francuskom feministicom Leïlom Slimani, osmislio je Saša Božić, a izvode ju Jelena Miholjević, Viktorija Bubalo i Andrej Kopčok.
Prošle godine snimili smo dvije emisije o prozi i poeziji u gradu, a ove godine na HRT-u ćemo premijerno prikazati emisiju Oni dolaze u kojoj sudjeluje petero iznimno talentiranih mladih autora čije su prve knjige itekako pokazale da nove generacije imaju što reći i znaju kako to učiniti – a oni su Mima Juračak, Lora Tomaš, Tomislav Augustinčić, Espi Tomičić i Ante Zlatko Stolica.
Nekoliko dana prije početka Festivala otvorit ćemo u Galeriji Canvas izložbu na kojoj najistaknutiji hrvatski likovni umjetnici pod kustoskim vodstvom Tomislava Buntaka interpretiraju u svojim djelima romane, priče i poeziju gostiju Festivala.
Za vizualni identitet Festivala, šarmantne ljude koji vode u šetnju svoje pse-knjige, zaslužna je Nikolina Žabčić. A svega ne bi moglo biti bez podrške naših pokrovitelja, sponzora i medijskih pokrovitelja.
U Godini čitanja ne propustite najvažniji književni festival s najviše inozemnih gostiju. Iz mnoštva programa izaberite one koji vas privlače i – naravno – čitajte!