Kada smo prije nešto više od devet godina, krajem 2012., odlučili pokrenuti Festival svjetske književnosti, znali smo da se upuštamo u još jednu avanturu s raznim mogućim ishodima, no kao i uvijek postavili smo si ciljeve i ideju što s tim novim, još jednim festivalom želimo: u Hrvatsku dovesti važne europske i svjetske pisce, staviti ih u dijalog s domaćim piscima te na događaje privući publiku, da ne budemo zatvoreni u svoj uski literarni krug, već da književne krugove i razgovore o knjigama širimo što je moguće više, dopirući do što većeg broja čitatelja. U ovih devet godina i deset Festivala prošli smo štošta. Mijenjale su se lokacije na kojima se održavao, od prve u Zagrebačkom kazalištu mladih, preko kultnog kina Europa, i dalje, nažalost, zatvorenoga, do Hrvatskoga glazbenog zavoda, koji se sada obnavlja nakon potresa. Tada nismo ni slutili da ćemo dva Festivala odraditi usred pandemije, ali i tada smo, kada su se mnogi svjetski festivali i sajmovi održali online ili se nisu ni održali, u Zagreb doveli istinske velike zvijezde svjetske književnosti. Nismo ni slutili da ćemo čak dva Festivala odraditi u potresom oštećenoj zgradi HGZ-a, no ono što smo znali i u čemu smo ustrajali jest da početkom rujna svake godine Zagreb učinimo jednim od središta književnosti, mjestom na kojem će se o knjigama raspravljati ozbiljno i opušteno, gdje će autori i njihova djela biti u središtu zanimanja. Osmišljavali smo razne programe i razne formate, od najvažnije, tribine Razotkrivanje, preko Autora i njegova čitatelja, okruglih stolova i Dvostrukog portreta, do književnih matineja i pjesničkih čitanja. Uz književne programe uvijek su nam bili važni i oni kojima književnost povezujemo s drugim umjetnostima, te smo prikazivali filmove inspirirane književnim djelima, producirali dvije kazališne predstave – jednu s Ozrenom Grabarićem kao Miroslavom Krležom i njegovim nikada održanim predavanjem u HGZ-u i drugu kao posvetu Simone de Beauvoir s Almom Pricom kao Simone. Od prvoga smo Festivala, na poticaj Bože Biškupića, a uz stalnu suradnju s Tomislavom Buntakom, pozivali suvremene hrvatske likovne umjetnike da preko ljeta slikaju svoja djela inspirirana romanima, knjigama priča i esejima autora koji te godine gostuju na Festivalu.
Ovaj jubilarni deseti Festival svjetske književnosti preselili smo u Dom HDLU-a na Trgu žrtava fašizma te u Knjižaru Fraktura u neposrednoj blizini, u Ulici kneza Mislava 17. Dok smo ga pripremali, nismo mislili o jubileju, već o tome kako ponuditi što bolji program, i to u trenutku kada su se svi veliki festivali nakon dvije godine otvorili za publiku i dok svjetski pisci pokušavaju predstaviti one knjige koje nisu stigli u proteklim godinama, kada je virus i dalje tu, a usto je nad nama sjena velikog rata u Europi. Ove godine nemamo zemlju u fokusu jer želimo da nam u fokusu budu književnost i knjige, no, kao i uvijek, u Zagreb dovodimo autore s više kontinenata, iz četrnaest zemalja. Bit će tu dobitnici nagrade Man Booker, Nagrade Goncourt, nagrade Costa, Lepiziške književne nagrade i mnogih drugih.
Festival će otvoriti proslavljena hrvatska autorica Olja Savičević Ivančević, a o njezinu novom romanu Ljeta s Marijom s njom će razgovarati spisateljica Maša Kolanović. U Zagreb će doći i dobitnica nagrade Man Booker Bernardine Evaristo, zatim dobitnica nagrade Costa Monique Roffey, dobitnica NIN-ove nagrade Milena Marković, slavni i čitani izraelski pisac krimića i psiholoških trilera Dror Mišani, ponovno će nam gostovati Mathias Énard i Karl-Markus Gauß, ugostit ćemo Katharinu Volckmer, autoricu romana o promjeni spola, svoju knjigu napisanu na njemačkom predstavit će Alida Bremer, Erica Johnson Debeljak govorit će o svojem romanu Djevica, supruga, udovica, kurva, načitanijem u Sloveniji prošle godine, omiljeni Semezdin Mehmedinović razgovarat će o svom opusu s Markom Pogačarom, iz Nizozemske će doći Ernest van der Kwast. O Danilu Kišu razgovarat će Đorđe Matić i Mark Thompson, svoje knjige predstavit će Andrej Nikolaidis, Dražen Katunarić, Sandra Antolić, Saša Ilić i Nada Gašić. O tome zašto je Tito bez sumnje najvažnija povijesna osoba naših prostora diskutirat će njegovi biografi Marie-Janine Calic, Ivo Goldstein i Boris Rašeta. Svoje nove romane predstavit će Jurica Pavičić, Ivica Ivanišević, Josip Mlakić, Davor Špišić i Ivana Šojat. Od pjesnika ćemo uz Đorđa Matića i Milenu Marković čuti Sanju Baković, Natašu Govedić i Kolumbijca Georgea Marija Angela Quintera. Učenici zagrebačkih gimnazija opet će razgovarati sa suvremenim piscima; ove će godine to biti Monika Herceg, Josip Mlakić i Ivica Prtenjača.
O svojim romanima, ali i položaju disidenta u današnjoj Rusiji i ratu u Ukrajini govorit će jedan od najboljih suvremenih ruskih pisaca Sergej Lebedev, dok će Festival zatvoriti Slavenka Drakulić razgovorom o svojoj novoj knjizi eseja Rat je uvijek isti.
Svega toga ne bi bilo bez naših pokrovitelja i sponzora: Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba, HDLU-a, GigAnta, Eurotecha, Fondacije Jan Michalski, Zaklade Traduki, Francuskog instituta u Hrvatskoj, Goethe-instituta, Austrijskog kulturnog foruma, Veleposlanstva Države Izrael, Veleposlanstva Republike Slovenije, naših medijskih partnera 24sata, Expressa, Večernjeg lista, HRT-a, HINA-e, Yammata FM, tportala, Modernih vremena, Bookse i Journala, no jednako tako i svih prevoditelja koji su preveli knjige, simultanih prevoditelja koji vjerno interpretiraju razgovore i diskusije, moderatora razgovora, književnih kritičara, ali nadasve naše vjerne publike, čitatelja i ljubitelja književnosti. Dođite i budite s nama na slavlju autora, knjige i književnosti!
