Osmi je mart, dan koji već više od stoljeća simbolizira borbu za prava žena i ljudska prava! Danas slavimo, marširamo i podsjećamo na važnost ženskog glasa, posebno dragocjenog upravo u književnosti. Na Međunarodni dan žena nakladnička kuća Fraktura podsjeća na nove naslove i hit-naslove svojih autorica iz područja beletristike i publicistike!
Roman Kako voljeti svoju kćer izraelske autorice Hile Blum moćna je studija odnosa majke i kćeri, nabijena emocijama boli i tjeskobe. Ovaj naslov – kroz odnos majke Joele i kćeri Lee – ispisuje krivulju roditeljske ljubavi, a mogao bi vas podsjetiti na atmosferu Uspavanke Leïle Slimani. Roman nagrađen najvažnijom izraelskom nagradom za književnost Saphir domaća publika upoznat će u prijevodu Andree Weiss Sadeh. Još jednu žensku priču, o dvije snažne junakinje, donosi naslov Jezerska voda nikad nije slatka talijanske autorice Giulije Caminito, u prijevodu Alje Gudžević. Smješten na jezero Bracciano, roman prati borbu za obitelj karizmatične Antonije, a zatim i djevojaštvo njezine kćeri Gaije. Žene na čijim se leđima prelamaju društvene nepravde kroje ovu priču, za koju je autorica primila prestižnu nagradu Selekcije Campiello.
Roman Nas tri njemačke autorice Shide Bazyar autentična je priča o ženskom prijateljstvu: malim trenucima i velikim izazovima koji će pokazati koliko je ono zapravo jako! Ovaj važni naslov propituje goruće probleme suvremenog društva – ksenofobiju, mizoginiju i sve veću popularnost krajnje desnice, a na hrvatski ga je prevela Snježana Božin. Sylvia Plath, jedna od pjesničkih i popkulturnih ikona 20. stoljeća, dobila je novi portret romanom švedske autorice Elin Cullhed Euforija: roman o Sylviji Plath. Euforija uspijeva dočarati duhovnu veličinu Sylvije Plath: njezinu snagu i ranjivost. Hvaljeni roman, u prijevodu Lane Momirski, zaslužio je Nagradu August, prestižno švedsko književno priznanje.
Mađarska autorica Krisztina Tóth domaćoj publici predstavlja se zbirkom priča Panterin sjaj. Dašak poezije i žalac crnog humora – tako bismo mogli opisati ovu sjajnu prozu, koju je na hrvatski prevela Xenia Detoni. Čitajući Tóth, novim očima gledamo ista lica: krhku umirovljenicu koja napada strankinju, radišnu tetu koja ima problem s Romima... Drugim riječima, zbirka maestralno portretira naličje društva kojeg često nismo svjesni. Nakon hit-romana Žene koje kupuju cvijeće španjolska autorica Vanessa Montfort napisala je Ženu bez imena, raskošan portret Madrida s početka dvadesetog stoljeća, ali i portret prve španjolske dramatičarke Maríje Lejárrage, koja je za života bila suautorica, nerijetko i jedina autorica djela koja je potpisivao njezin suprug, priznati španjolski pisac, dramatičar i kazališni redatelj. Pa ako je društvo dvadesetog stoljeća Maríju Lejárragu bacilo u sjenu, Žena bez imena – u prijevodu Tamare Horvat Kanjere – vraća je pod svjetla reflektora na najbolji mogući način.
Na Dan žena prisjetimo se i autorica dobro poznatih domaćoj publici, kao i onih koje su obilježile prošlu godinu. Međunarodna književna zvijezda, dobitnica nagrade Goncourt Leïla Slimani, povijest vlastite obitelji pretvorila je u sagu čija su prva dva dijela U zemlji drugih: Rat, rat, rat i Gledajte kako plešemo objavljena u nakladničkoj kući Fraktura. Veza Francuskinje Mathilde i Marokanca Aminea koja se rađa usred Drugog svjetskog rata započet će priču o obitelji Belhaj, čija je sudbina vječita potraga – za ljubavi, pripadanjem i slobodom. Trilogija, u prijevodu Vlatke Tor, bilježi i živi ritam dvadesetog stoljeća: ratove, revolucije i kulturne pokrete.
Suprotno dinamici spomenute sage, roman Dovoljno hladno za snijeg australske autorice Jessice Au sporijeg je, gotovo meditativnog tempa, a donosi priču o putovanju majke i kćeri u Tokio kako bi se ponovno zbližile. Ovaj naslov dobitnik je inauguracijske nagrade Novel Prize, a prevela ga je Sanja Ščibajlo. Knjiga koja je izazvala veliku pažnju publike u regiji svakako je Djevica, supruga, udovica, kurva američke autorice Erice Johnson-Debeljak, u prijevodu Anite Peti-Stantić. Posvećena stadiju tugovanja nakon smrti supruga, slovenskog pjesnika Aleša Debeljaka, Djevica, supruga… ujedno je memoarska proza te studija o fenomenu smrti i ulozi udovice kroz povijest.
Od publicističkih naslova u protekloj godini izdvojimo Totalnu rasprodaju Mire Furlan – izabrane kolumne koje je glumačka diva pisala za Feral Tribune, i Rat je svugdje isti, eseje o ratu i malom čovjeku jedne od naših najvažnijih autorica i novinarki Slavenke Drakulić, u prijevodu Rujane Jeger, Anite Peti-Stantić, Ivane Ramljak i Hane Samaržije.
Spomenimo na kraju i sjajan psihološki triler – roman Na tankom ledu švedske autorice Camille Grebe. Slučaj brutalnog ubojstva mlade žene riješit će genijalna profilerka Hanne, a domaća publika pratit će ga bez daha u prijevodu Lane Momirski!
Pronađite knjige sjajnih Frakturinih autorica s popustom do 50 % u Frakturinoj web-knjižari i u Knjižari Fraktura do 23. 3. ili do isteka zaliha!
Neka 8. mart bude podsjetnik – čitajmo žene svakoga dana!
